Krstarenje Skandinavijom

Krstarenje Skandinavijom

Je li krstarenje dobra opcija za posjetiti Skandinaviju?

Zadnjih godina svjedočimo velikom porastom krstarenja globalno, a i pojedinačno po regijama. Skoro sve veće kompanije nude rute koje uključuju skandinavske i/ili baltičke zemlje ili su čak cijeli aranžmani posvećeni upravo Skandinaviji. Međutim, je li to pravi način za doživjeti ovu regiju?

Koje su opcije?

Jedno od impresivnijih krstarenja na tržištu je ono kojim se posjećuju norveški fjordovi. Ova ruta postoji u turističkom smislu već stotinjak godina. Upravo je norveška kompanija Hurtigruten prva spojila ugodno s korisnim pa tako postala prijevoznička, teretna i turistička ruta u jednom. I danas je jedan od najomiljenijih izbora mnogih posjetitelja, pogotovo jer je kompanija lokalna. Uostalom, kopnom je puno teže izvedivo doći do ovih impresivnih prirodnih fenomena, a o cijeni da ne govorimo. Međutim, kako se ukrcati na Hurtigruten?

Druge kompanije kreiraju itinere na niz drugih načina. Neke kombiniraju fjordove s drugim destinacijama, a mnoge jednostavno posjećuju sve najveće gradove u svom dosegu dok su na Baltiku. Zajedničko im je da je luka ukrcaja jednostavna za uskladiti letove iz ostalih krajeva. Osim toga, itinereri kompanija poput MSC, NCL, Royal Caribbean i ostalih često kombiniraju i sjever Njemačke, Poljsku, Rusiju (St. Petersburg).


Iz osobnog iskustva

Osobno sam posjetila Baltik 2015. i to je bilo nezaboravno iskustvo. Ruta je uključivala Kopenhagen kao luku ukrcaja, zatim sjever Njemačke dvije destinacije (Travemunde, Wismar),  poljski Gdansk (koji me je oborio s  nogu svojom živosti i opuštenosti, a i ljepotom), te zatim Bornholm, St. Petersburg, Tallinn, Helsinki i na kraju kraljevski Stockholm kao zadnja luka iskrcaja.

Ova dva tjedna na brodu su mi razjasnila neke činjenice oko ovog načina putovanja koje se često u medijima pretjerano napada kao glavni razlog hrvatskih gužvi i neorganizacije, te se o drugoj perspektivi nikad niti ne raspravlja: kruzerom hrvatsko tlo dotakne toliko ljudi koji se možda nikad ne bi za to odlučili u običnom putovanju. Kruzer je prilika da se destinacija dokaže, i da privuče gosta da dođe “zapravo”.

Stoga sam odvagnula prednosti i mane posjete upravo Skandinavije kruzerom – nadam se da će vam pomoći u donošenju vaše odluke.

Prednosti

1. Ušteda novca- koliko god doma računali, odmah prihvatite da je krstarenje jeftinija opcija kad je Skandinavija u pitanju. Vjerojatno bi vas ošamutila cijena parkinga u centru Helsinkija, a tu vas upravo brod dovede, bez ikakvih dodatnih troškova transfera niti vremena u snalaženju.

2. Ušteda vremena – za 7, 10 ili 12 dana ste u jednoj geografski i kulturološki nevjerojatnoj regiji. To ni jednim drugim prijevoznim sredstvom ne biste mogli postići, bar ne ovakvom vremenskom roku.

3. Krstarenje je ipak odmor – Svako dan proživljavate iskustvo nove destinacije, a bez da ste prije toga 6, 7 sati proveli na autocesti. Uvijek liježete u isti krevet, ne tražite adrese nekih smještaja koje ste sami bukirali bez prethodnog znanja itd. To sve štedi vašu energiju, tako da se na kruzeru možete dobro odmoriti, zabaviti i opustiti.

4. Perspektiva s mora – jedinstvena perspektiva s broda, uplovljavanje i isplovljanje iz destinacija, pogled na impresivne fjordove je u mnogim trenucima neusporediva s drugim opcijama. Čak ni mali izletnički brodovi ne mogu ovo postići u usporedbi s time da stojite u sigurnosti svog velikog broda i da s visine promatrate krajolik i luke.

5. Iskustvo i lakši odabir za buduće putovanje – Moguće je da biste neke od destinacija na krstarenje osobno preskočili (savjet: otok Bornholm kao skupo odredište za ljetovanje Danaca je nama potpuno nepristupačan i nezanimljiv, slobodno preskočite). Kad ste na brodu, ovo nije neka šteta.

Mane

1. Kratak boravak – za čak i manje gradove poput Tallinna jedan dan nije dovoljan. A kamoli za Stockholm ili Kopenhagen. Moguće je da osjetite tračak razočarenja kad vidite impresivnost ovih europskih centara koju niste stigli niti zagrebati.

2. Nema spontanosti – uobičajeno vrijeme boravka u luci je oko 10 sati, međutim ovo može biti i bitno kraće pa je vrlo nepouzdano otisnuti se u obilaske za koje ne znate kako bi mogli završiti. Imate cijelo vrijeme obvezu gledanja na sat. Isto tako, budite spremni da svaki konkretan izlet se isto dosta plaća, ali da vrijedi to iskoristiti jer se kompanija brine da sve bude na vrijeme (primjer je posjeta Peterhofa van St. Petersburga, ne preporučam nikako pokušavati posjetiti na svoju ruku). Ovdje žrtvujemo međutim onu spontanost putovanja, sve je previše isprogramirano.

3. Propuštanje večernjeg ugođaja – s obzirom da se najčešće isplovljava oko 5  ili 6 sati popodne, većinu večeri ste na jednom te istom brodu, a često je baš večer dio dana koji je poseban u destinaciji, pogotovo ljeti

4. Izostanak iskustva izvornog smještaja, domaćina i hrane – jedući i boraveći u all inclusiveu neminovno je da će svaki doručak biti identičan, baš kao i ostatak obroka. Ima nešto predivno u tome da vaš domaćin ne govori strani jezik, da otkrivate lokalni duh, namještenje, čudne pipe na umivaonicima. To ovdje zaboravite.

5. Najvjerojatnije nećete upoznati ni jednu lokalnu osobu – s obzirom na to koliko ste zauzeti da sve stignete posjetiti u roku i da rijetko zalazite mimo masa posjetitelja, vrlo vjerojatno nećete ni s kim lokalnim popričati na cijelom putovanju. Ovisi sve o tome kakva ste osoba i putnik, možda vam ovo nije bitna stavka, ali nekome  je čak i presudna.

Dobro je shvatiti u startu da krstarenje daje uvid i tračak iskustva. Na povoljan i zanimljiv način. Treba u destinaciji iskoristiti trenutak i posvetiti se nekoliko sati posjetama onoga što vas interesira. Ne očekujte previše, budite realni i odaberite rutu i izlete na destinaciji koji će ispuniti vaše zamisli.

Kasnije, posjetivši 5, 6 ili 10 destinacija na Baltiku dobit ćete uvid u to čemu biste se vratili drugi put, na drugi način i gdje da zbilja potrošite svoj cijeli budžet, a da to toga bude vrijedno. Taj drugi put posjetit ćete nešto što ste svojim krstarenjem samo načeli i potom obećali si doći po još. Upravo takvu odluku donijela sam s krstarenja Mediteranom – na Siciliju moram doći na dva tjedna, a krstarenje Baltikom mi je dalo uvid u Stockholm i da se tamo moramo vratiti kao cijela obitelj bar na vikend.

Natalia Krešić Lončar
Natalia Krešić Lončar
Nakon godina iskustva u turizmu, posvetila se vođenju dva obiteljska smještajna objekta na moru i na kontinentu. Uz to, o svom iskustvu piše blog www.odmornazadatku.com i bavi se konzaltingom malih poduzetnika u turizmu. Svojim radom razvija i podupire ideje održivog turizma, razvoja lokalne zajednice, ekologije i originalnosti u kreiranju turističkog proizvoda za danas i sutra. www.lavagabonda.hr - villa u Dubrovniku www.suncaniapartmani.hr - apartmani u Zagrebu

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *