Prvi svjetski rat
Prije Prvog svjetskog rata Danska je održavala dobre odnose s Britanijom i Njemačkom, a izbijanjem rata danska je vlada proglasila svoju neutralnost. To je donijelo znatne pogodnosti gospodarstvu zemlje, iako je trećina Danske trgovačke flote potopljena tijekom sukoba. Također, rat je privukao pozornost na komercijalnu i stratešku važnost danskih kolonija u Zapadnoj Indiji, a SAD su 1917. kupili Djevičanske otoke od Danske.
Njemački poraz 1918. oživio je stari Schleswig-Holstein problem. Pod Versajskim ugovorom područje je podijeljeno u dvije zone, a nakon referenduma 1920. godine sjeverni dio bivše grofovije vraćen je u Dansku. Južna zona ostala je Njemačkoj.
Drugi svjetski rat
U rujnu 1939., tijekom Hitlerove invazije na Poljsku, Danska je ponovno potvrdila svoj neutralni status. To nije uspjelo zaustaviti Treći Reich od invazije na Dansku 9. travnja 1940., a nakon kratkog vremena otpora kraljevskih čuvara u Amalienborgu, Njemačka je počela “miroljubivu okupaciju”. U nadi da minimalizira žrtve, vlada u Kopenhagenu odlučila se za politiku ograničene suradnje. Ipak, oporba ovoj okupaciji među običnim Dancima bila je široko rasprostranjena, a 1943. godine sve snažniji pokret otpora donio je kraj politike suradnje. Nakon vala štrajkova i protu-njemačkih demonstracija, vlada je podnijela ostavku i zamijenjena je njemačkom upravom.
Nacisti su razoružali dansku vojsku i flotu i počeli opkoljavati danske židove. Srećom, većina ih je noću u ribarskim brodovima prebačena, uz pomoć Danskog Otpora, prema neutralnoj Švedskoj.
Posljednjih 18 mjeseci rata je Dansko Vijeće za Slobodu, podzemni pokret koji je organizirao Otpor,i postalo sve aktivnije. Danski otpor, koji je do 1945. imao oko 50.000 operativaca spremnih pomoći saveznicima, učinio je sve što je mogao da zaustavi njemački ratni napor, uključujući dizanje u zrak željezničkih pruga i sabotiranje tvornica pod njemačkim vodstvom. S njemačkom predajom 1945. godine u Danskoj je formirana nova vlada sastavljena od čelnika Otpora te predratnih političara.