Legenda o Djedu Božićnjaku jedna je od rijetkih koje preživljavaju stoljećima, i to u svim krajevima svijeta: na njoj su stasale generacije, a popularnost bjelobradog djedice s dalekog sjevera koji za blagdana igračkama daruje svu djecu svijeta ni danas ne jenjava. Vjerovali ili ne u priču o veselom starcu koji, na saonicama što vuku sobovi, obilazi zemaljsku kuglu i ispunjava želje iz dječjih pisama, boravak u njegovom selu Rovaniemiju pokazat će vam da je ova legenda živa i stvarna.

Na sjeveru Finske je, naime, smješteno njegovo selo Rovaniemi koje Finci nazivaju “Vratima Laponije”, a udaljeno je svega dvije tisuće kilometara od Sjevernog pola. Budući da se nalazi na samom rubu Arktičkog kruga – kružnice na sjevernoj polutki globusa unutar koje sunce zimi ne izlazi barem jedan dan, a ljeti barem jedan dan ne zalazi – atmosfera je prirodno mistična. Polarna noć ondje traje gotovo mjesec dana, od sredine prosinca do početka siječnja, dok ljeti sunce ne zalazi od sredine lipnja do početka srpnja. Zbog položaja bliskog Sjevernom polu se, također, događa fenomen šarenih nebeskih svjetala: u predstavi polarne svjetlosti, tijekom koje na noćnom nebu titra mreža zelenih, plavih, grimiznih, crvenih o ljubičastih svjetlosnih snopova, može se uživati dvjesto dana godišnje. I to samo u području blizu Zemljinih polova, jer upravo njihova privlačna sila dovlači Sunčeve čestice u atmosferu gdje nastaje igra svjetala.

Uglavnom, to dovoljno objašnjava zbog čega priča kaže da je nasmijani Djedica izabrao upravo Laponiju za zemlju svog života. I sam Djed Božićnjak objašnjava da je Rovaniemi, okružen mističnim gustim šumama, idealan izbor zbog patuljaka koji mu pomažu pakirati darove: kaže da patuljci ne vole vrućine, a niti sobovi, zbog čega je doselio u Rovaniemi. Svjetlucavo selo, na čijem ulazu stoji deset metara visok zlatni bor Djeda Božićnjaka, nadmašuje i najbujniju maštu. U njemu bjelobradi djedica živi s Bakom Božićnjak, no tijekom blagdana najčešće radi u svom uredu, smještenom u špilji dvanaest metara ispod zemljine površine. Ured mu je zatrpan pismima želja iz cijelog svijeta, no djedici se snaći u svemu tome pomažu patuljci i vilenjaci, njegovi marljivi asistenti. Budući da živi u skladu s trendovima vremena, čuveni djedica se služi i Internetom te automobilima, no najdraže prijevozno sredstvo su mu ipak sobovi kojih u Laponiji živi dvjesto tisuća. Oni I plavooki haskiji marljivo vuku saonice kroz bajkovite šume, a posjetitelji mogu položiti vozački ispit za sobovsku zapregu te dobiti dozvolu koja vrijedi pet godina. Djedica posjetiteljima savjetuje i da pređu crtu arktičkog kruga jer će za to dobiti certifikat: dokaz na kojem piše da su prešli s kraja svijeta na njegov početak. A, kad znatiželjni posjetitelji dođu u Rovaniemi , obavezno moraju vidjeti i tradicionalne laponske šatore napravljene tako da je u njima toplo i kad je vani trideset stupnjeva ispod nule te s plavookim haskijima otići na safari arktičkim šumama. Sve to, kao i iskustvo degustiranja laponskih specijaliteta ili spavanja u igluu te igra na farmi sobova, može se doživjeti tijekom višednevnog boravka u Laponiji.

Premda se zbog klime Laponija može posjetiti tijekom cijele godine, najpopularnija je, naravno, za blagdana. Godišnje je, zbog sela Djeda Božićnjaka, posjeti 500.000 turista iz cijelog svijeta. Ipak, prva turistička posjetiteljica Rovaniemiju bila je Eleanor Roosevelt, udovica američkog predsjednika Franklina Delana Roosevelta. U njega je doputovala u zimu, 1950. godine, želeći vidjeti gdje počinje Arktički krug: slijedom toga, domaćini su morali označiti granicu te na njoj sagraditi drvenu kolibu u kojoj je uvažena gošća mogla odahnuti uz topli čaj. Legenda kaže da se kolibica svidjela Djedu Božićnjaku te se on u nju preselio. Dvadesetak godina kasnije je, oko kućice, poznata finska udruga arhitekata Arrak Group projektirala cijelo selo Djeda Božićnjaka, i tako je bajka postala stvarnost.

Doživjeti je vole djeca i odrasli: osvjetljeno seoce u kojem prapore zvončići, a ležerno šeću sobovi i haskiji, iskustvo je radosti za sve koji vole blagdanski ugođaj. Kada, primjerice, Djed Božićnjak osobno prima želje koje mu gosti moraju pažljivo šapnuti u uho, dogodi se da mu u krilo pokušaju sjesti i odrasli – iako smiju samo djeca. Zbog toga se kaže da veseli Djedica donosi sreću svakome tko vjeruje u njega: zato je boravak u njegovom selu idealan blagdanski dar za sve koji u dubini duše još uvijek vjeruje u blagoslove i – čuda.

Putovanja koja će vas možda zanimati: