top
back |
Vaši putopisi

Sigurni smo da mnogi od vas imaju divnih iskustava i putovali su po krajevima Skandinavije gdje klasična tura turističkih agencija ne ide. Pošaljite nam svoje materijale u digitalnom obliku i mi ćemo se pobrinuti ne samo da ne padnu u zaborav, već da dođu do čim većeg broja zainteresiranih!

Više...
bottom
Jezici

Grimmov zakon

Grimmov zakon predstavlja fonetsko načelo koje je stvorio njemački filolog Jacob Grimm, 1822 g. Njime je opisan model glasovne promjene u dvije faze, poznate kao "germanska glasovna promjena" i "visokogermanska glasovna promjena". Prva faza, 2000 g.p.n.e- 200 g.n.e, obuhvaća razviće određenih konsonanata germanskih jezika (između ostalih i engleski) iz odgovarajućih konsonanata indoevropskog jezika. Druga faza, 500. g.- 700. g, desila se u dijalektima visokogermanskog jezika (južna Njemačka) iz kojeg se razvio standardni ili moderni njemački jezik. Prema Grimmovom zakonu stari bezvučni konsonanti p, t i k postali su u f, th i h u engleskom jeziku, odnosno f, d i h u starom visokogermanskom jeziku. Prema tome, uzimajući za primjer latinski (stari član indoevropske grupe jezika) uočava se sljedeće:

  • latinski: pater
  • engleski: father
  • stari visokogermanski: fater
  • moderni njemački: vater.

Osim toga, stari bezvučni konsonanti b, d i g postali su p, t i k u engleskom, odnosno kh u starom visokogermanskom.
Grimmov zakon je važan za demonstraciju razvoja starih germanskih jezika do modernih jezika kao što su engleski, holandski i donjonjemački. Grimm pokazuje i da promjene u jeziku i grupi jezika nastaju postepeno, a ne slučajnom promjenom riječi. Grimm je bazirao svoja istraživanja na 1818 rasprava (tiču se porijekla starog norveškog) danskog filologa Rasmus Christian Rask-a. Grimmov rad je dopunjen objašnjenjima Karl Adolf Vernera (Vernerov zakon) vezanih za glasovne promjene.



top
_






divider
bottom
top
_

bottom