Švedski Uskrs: simboli, hrana, tradicija
Uskrs u švedskom naziva se “Påsk” i dolazi iz hebrejske riječi “pesah” što znači prolazak. Uskrs i njegovi prethodni sveti dani imaju jedinstvenu povijest u Švedskoj. To je izrazito žuta sezona. Žuta boja nema nikakve veze s liturgijskim bojama za Uskrs, koje su crna, bijela i ljubičasta. Uskrsna žuta dolazi iz činjenice da su mnogi simboli koje imamo za Uskrs žuti (za razliku od Božića, na primjer, kada prevladava crveno): perje, maslačak i pilići na Uskršnjim čestitkama.
Uskrsno jaje
Uskrsno jaje je papirnato ili plastično veliko jaje sa slikama pilića po sebi, koje se napuni slatkišima i daruje djeci. Jaje je tako i najvažniji uskršnji simbol jer u sebi sadrži poruku smrti i uskrsnuća. Jajetova ljuska simbol je groba, a ono što sadrži je simbol novog života – pile koja raste unutar konačno otvara svoj ’grob’ i izlazi.
Påskris
Šarene grančice s perjem (påskris) koje se svuda u Švedskoj mogu vidjeti u ovo doba godine, imaju manje veselo značenje. Ovaj svežanj brezinih grančica koristio se u 17. stoljeću za šibanje na Veliki petak. Danas ga se može kupiti na lokalnoj tržnici i ukrasiti šarenim perjem. Može ga se također ukrasiti i ispuhanim jajima koje ste prethodno obojali. Pijetli, kokoši, pilići i vještice također se koriste za ukrašavanje ne samo grančica već i vaše kuće.
Påskkärringar ili ‘uskršnje vještice’
Ovo je drevna tradicija koja ima svoje korijene u aktivnostima Velikog četvrtka. Prema folkloru, svi negativni duhovi svijeta pušteni su u trenutku kada je Juda Iscariot izdao Isusa. Tijekom 17. stoljeća vjerovanje u vraga stvorio je lov na vještice, a žene su pogubljivane zbog toga što su navodno sudjelovale u gozbi s đavlom na Veliki četvrtak. Gdje se sve to dogodilo? Na otoku Blåkulla (također poznatom kao kao Blå Jungfrun (Plava Djevica)) koji se nalazi u Kalmarskom tjesnacu Baltičkog mora. Vještice su letjele tamo na metlama.
Švedska djeca oblače se tako poput uskršnjih vještica tako da posude bakinu haljinu, pregaču i maramu koja se veže ispod brade. Obraze boje u ružičasto i crtaju pjegice na licima pa baš i ne nalikuju toliko na klasičnu predođbu vještice. Påskkärring također nosi i metlu, staromodni čajnik i košaru, te šeta susjedstvom, dajući crteže u zamjenu za slatkiše. Teško je reći kada je počela ova tradicija, ali pretpostavlja se da je započela u zapadnoj Švedskoj početkom 1800-ih.
Hrana na Uskrs
Svaka regija u Švedskoj ima svoje vlastite tradicije kada je u pitanju što se jede za Uskrs, ali većina jela uključuje kuhana jaja, janjetinu i lososa. Za razliku od hrane koja se jede za Božić, uskršnja hrana je dosta lakša i gotovo uvijek uključuje marcipan i jaje punjeno bombonima za desert. Tu je i uskršnji švedski stol s jajima, ukiseljenom haringom, lososom. Uskršnji sok “Påskmust” također se prodaje u trgovinama.
Rakija sa začinima je također značajka uskrsnog stola. Za vrijeme večere jede se janje sa krumpirom uz šparoge, ili neki drugi odgovarajući prilog.
