Svijet Vikinga nije imao jednu nego dvije božanske obitelji, koje su možda u početku odražavale različiteregionalne tradicije. Veća, dominantna skupina bila je Aesir – sama riječ znači ”bogovi” – koja je prebivala u Asgardu i čiji je vođa bio Odin. Drugi važni članovi te obiteljske skupine bili su Thor, Baldur, Heimdall i bog rata Tyr, te božice Frigg, Sif, Nanna i Iduna. Preko Odina i Thora, ta je obitelj dala dva od triju najštovanijih božanstava u staroj religiji.
Treće božanstvo, Frey, bio je najpoznatiji pripadnik druge skupine, Vanir, zajedno sa svojom sestrom blizankom Freyom i njihovim ocem Njordom. Iako su u Vikinško doba pripadnici skupine Vanir bili štovani u cijelom vikinškom svijetu, njihov je kult bio osobito jak u Švedskoj. Povezivalo ih se posebice s narodom Svear iz središnjeg dijela zemlje, a također ih se smatralo mitskom precima švedske kraljevske kuće.
Dok su Thor i Odin bili ratnici, Frey i Vanir prvenstveno su se povezivali s poljoprivrednom i seksualnom plodnošću. Sam Frey prikazivan je s izrazito naglašenim muškim spolnim obilježjima. Freya je bila božica ljubavi, osim toga, prema nekim mitovima, bila je i izrazito promiskuitetna. Plodnost skupine Vanir protezala se na plodove zemlje; oni su vladali suncem, kišom, usjevima i svime što raste, a njihovo doba godine bilo je proljeće, kada su se održavale obredne gozbe i procesije Freyu u čast.
U mitovima, odnos dviju obitelji u početku je bio neprijateljski. Prvi rat vodio se između Aesir i Vanir, a bio je potaknut, iz razloga koji nikada nije posve jasno objašnjen u mitovima, ponašanjem klana Aesir prema ženi divu imenom Gullveig – što znači ”ljubav prema zlatu”. Tri su je puta pokušali ubiti, ubadajući je i paleći, no ona je svaki put preživjela. Klan Vanir podigao se u njezinu obranu, a neprijateljstva koja su uslijedila na kraju su rezultirala primirjem u sklopu kojeg su zaraćene strane zamijenile taoce – Njord, Frey i Freya otišli su živjeti s Aesir, a Honir i mudri Mimir pridružili su se obitelji Vanir.
Najvjerojatnije objašnjenje ovog zagonetnog sukoba jest da on u mitskom obliku predstavlja pomirenje postignuto između dva suprotstavljena skupa uvjerenja. Kažnjavanje Gullveig možda simbolički predstavlja nezadovoljstvo koje su sljedbenici Aesir osjećali prema naglašavanju bogatstva i blagostanja u štovanju Vanir. Ako je tako, averzija je uspješno pobijeđena, jer su nakon toga obje obitelji supostojale u mitu, kao što su i njihovi nekad suprotstavljeni štovatelji supostojali u stvarnom svijetu veći dio Vikinškog doba.