Većina posjetitelja puno je hvale za islandske oceanski-svježe plodove mora i janjetinu, ali to je samo dio kulinarskog iskustva.

Tradicionalna hrana se također poslužuje a pripravlja na tradicionalan način i pohranja na način koji je bio dostupan u doba prije postojanja hladnjaka, kada su ljudi morali pohranjivati namirnice za zimu. Neka jela su ukusna, neka pak toliko posebna da se možete hvaliti prijateljima ako uspijete dovršiti obrok.

Meso je obično dimljeno, a ukusno jelo hangikjöt (dimljena janjetina) i danas je popularno. Među mliječnim proizvodima, veliki favorit kod posjetitelja je skyr (sirutka), posebno kada se posluži sa svježim borovnicama u kasno ljeto.

Za one sklone avanturizmu preporuča se kušati jelo sláta, što doslovno znači “klanje”, ali je poput haggisa. A za one pak s dobrim živcima i želudcom od čelika, izbor menia za blagdan Thorri sredinom zime (siječanj / veljača) pravi je izazov. Slastice uključuju i prilično neprivlačne komade mesa, uključujući kuhanu ovčju glavu (svið), ovnovi testisi ukiseljeni u sirutki i vrećice od bubrega. Ali ono što stvarno izdvaja muškarce od dječaka je trulo meso morskog psa (hákarl), izliječenim posebnim nacinom fermentacije, te posluzenim uz shot Black Death rakije. Savjet za početnike: ako uspijete da vam ovo jelo prodje pokraj nosa – na pola ste puta!

Glavna obilježja islandske kuhinje su janjetina, riba, mliječni proizvodi i krumpir. Danas su široko dostupni govedina, svinjetina, piletina i vegetarijanske opcije.

Poljoprivrednici se ponose svojim slobodnom “planinskom janjetinom” kao najboljom na svijetu – okus čijeg mesa vezan za ovčju ljetnu prehranu u obliku divlje trave, grmlja i bilja. Što se tiče islandske ribe, ona odavno ima međunarodni ugled dobre kvalitete i izvozila se još u srednjem vijeku. Slatkovodni losos i pastrva mogu se dodati popisu, a ne smijemo zaboraviti na popularnost slane ili dimljene ribe. Morske ptice kao što su guillemot (vrsta goluba) te puffin često se poslužuju kao delicije, a nekoć su bile važan dio prehrane, i to ne samo u doba loše berbe. Visokokvalitetno ulje jetre bakalara uobičajeno je u trgovinama mješovitom robom i turisti ga često kupuju jer je jeftinije i kvalitetnije na Islandu. Ovdje vrijedi spomenuti i meso morskih lavova i kitova koji su tradicionalna, ukusna jela.

Islandski mliječni proizvodi smatraju se prvorazrednim. Islandske pasmine krave su, poput islandskih konja, doveli doseljenici, a potom su uzgajane izolirano, tako da danas čine jedinstvenu vrstu koja nikada nije križana s drugima osim za proizvodnju govedine. Ove krave zbog svoje dobre prehrane daju mlijeko koje ima čist i nježan okus tijekom cijele godine. Posjetitelji bi trebali probati popularne islandske specijalitete kao što je skyr, kultivirani obrani mliječni jogurt koji se danas kopira i u inozemstvu, i súrmjólk, mliječna sirutka koja je primjerice ukusna s žitaricama, a možda i nekim bobicama ili smeđim šećerom.

Island je jako bogat bobicam. Sakupljanje je općenito moguće od srpnja do a rujna, a gljive se često mogu naći u isto vrijeme, za one koji znaju razlikovati jestive vrste.

Dok područje glavnog grada Reykjavika nudi najširi spektar raznih kuhinja, intrigantni i čak vrhunski restorani i kafići mogu se naći diljem zemlje. Još je lakše pronaći postrojenja koja služe brzu brzu hranu, pizzu, hamburgere, piletinu i ribu, dok je hot-dog praktički nacionalno jela na benzinskim postajama i fast-food objektima. Raspon slatkiša, uključujući i mnoge odlične islandske marke, vjerojatno će biti sasvim drugačiji od onoga na što su ljudi navikli kod kuće. Trgovine su na raspolaganju u svim, čak i najmanjim selima, a neki gradovi imaju divne pekare koje poslužuju peciva i hranjiv kruh pečene na licu mjesta.

Unatoč tome što je bilo zabranjeno većim dijelom dvadesetog stoljeća, pivo je daleko doguralo od kada je legalizirano 1989. godine, a danas se nudi cijela paleta obrtničkih piva. Brennivín je tradicionalno žestoko alkoholno pića Islanda, iako se posljednjih desetljeća vidi razvoj izvrsne votke i drugih spirita. Treba imati na umu da se državna politika bori protiv oglašavanja alkohola i duhana te da se ta roba jako oporezuje, a maloprodaja alkohola dopušta se samo državnoj tvrtci za alkohol i duhanske proizvode, iako naravno, mnogi restorani i barovi imaju licencu za prodaju pića.

Dok je alkohol na Islandu skup, najbolje dostupno piće – voda – je besplatna. Islandski vodovod je uvijek siguran iz slavine i voda je među najčišćim na svijetu. U nekim gradovima posjetitelji se mogu iznenaditi kad pri puštanju vruće vode osjete miris sumpora, no minerali koji možda ostaju u slavinu s toplom vodom bezopasni su. Ako ne volite okus, samo pustite hladnu vodu da teče nekoliko trenutaka prije punjenja čaše. Do otprilike 90% islandskih kuća stiže geotermalna voda koja ih zagrijava, daje toplu vodu, udobno tople lokalne bazene, itd.