Položaj i veličina
Smješteni u srcu Golfske struje u sjevernom Atlantiku na 62°00’N, Farski otoci leže sjeverozapadno od Škotske i na pola puta između Islanda i Norveške. Arhipelag se sastoji od 18 otoka ukupne površine 1399 km2, dug 113 km i širok 75 km, otprilike u obliku strelice. Ima 1100 km obale i ni u jednom trenutku se ne bude više od 5 km od oceana. Najviša planina je 882 m nadmorske visine, a prosječna nadmorska visina zemlje iznosi 300 m.
Klima
Vrijeme je primorsko i prilično promjenjivo; u vrlo kratkom vremenu se može promijeniti od sunčanog vremena do guste magle, pa potom pljuskova.
Golfska struja koja okružuje otoke štiti klimu. Luke se nikada ne smrzavaju, a temperatura zimi je vrlo umjerena s obzirom na širinu. Snijeg padne povremeno, ali je kratkotrajan. Prosječna temperatura se kreće od 3,5°C zimi do 12°C ljeti. U zaštićenim područjima temperatura može biti mnogo viša, ali zrak je uvijek svjež i čist bez obzira na godišnje doba.
Populacija
Broj stanovnika je 50.710 (veljača 2018.). 21.247 ljudi živi u gradskom području koje obuhvaća Tórshavn, Kikjubøur, Velbastaður, Nólsoy, Hestur, Koltur, Hoyvik, Argir, Kaldbak, Kaldbaksbotnur, Norðradalur, Syðradalur, Hvitanes, Sund, Kollafjørður, SIgnabøur i Oyrareingir, dok oko 4.799 stanovnika živi u Klasviku, drugom najvećem gradu na Farskim otocima.
Oblik vlade
Od 1948. Farski otoci su samoupravna regija Kraljevine Danske. Ima vlastiti parlament i vlastitu zastavu. Međutim, nisu član Europske unije i sva trgovina je uređena posebnim ugovorima.
Jezik
Farski je nacionalni jezik i ukorijenjen je u staronordijskom. Većina ferojaca lako razumije nordijske jezike, a engleski se također često govori, osobito među mlađom populacijom.
Religija
Religija igra važnu ulogu u kulturi Feroja, a preko 80% stanovništva pripada uspostavljenoj crkvi, evanđeosko-luteranskoj (Fólkakirkjan). 10% stanovništva pripada Kršćanskoj Braći (Plymouth Brerhren).
Industrija
Ribarska industrija je najvažniji izvor prihoda za Feroje. Preko 97% obujma izvoza čine riblji proizvodi. Turizam je druga najveća industrija, a slijede vuneni i ostali proizvodi.
Hrana
Na Farskim otocima može se doživjeti ugodan okus nekih od najboljih svjetskih sirovina. Međutim, količina dostupnih proizvoda je ograničena, a njezina visoka kvaliteta može se djelomično pripisati sporim uvjetima rasta koje stvara hladna klima, gdje vegetacija može izvući sve hranjive tvari iz zemlje na strmim planinskim padinama prije nego bude pojedena od ovaca. Ovo daje posebno ukusno organsko meso, od čega se nešto suši kako bi postalo ‘skerpikjøt’, farski delikates koji možda najbolje uživaju sami otočani. I bakalar te uzgojeni losos su luksuzni predmeti koji se izvoze diljem svijeta. Školjkaši i norveški jastog su među najboljima na svijetu, posebno tražena roba od strane elitnih kuhara.