Thor

Najjači među bogovima, Thor, također je bio bog koji je izazivao najviše divljenja. Njegov ogroman crvenobradi lik s plamtećim očima i žestokom naravi izgledao je kao slika i prilika hrabrog vikinškog ratnika. Slavljen zbog svojih podviga u kojima je ubijao divove, bio je štovan kao glavni zaštitnik Asgarda i Midgarda i čuvar reda pred silama kaosa.

Sin Odina i Jord (”Zemlja”), živio je sa svojom suprugom Sif na imanju s 540 soba, najvećem koje je ikada sagrađeno. Putovao je u kočiji koju su vukle dvije koze, Škripozuba i Stisnizuba, koje su imale čarobne moći – mogle su biti ubijene i pojedene ako bi ponestalo hrane, no dok bi im kosti ostale netaknute, one bi se povratile u život. Ostalo dragocjeno vlasništvo Thora činili su njegov čekić Mjollnir i pojas koji je imao magičnu moć povećavanja njegove snage za pola kad bi ga stavio na sebe.

U mitovima Thor prvenstveno slovi kao čvrst neprijatelj divova; nekoliko mitova prenosi njegove pothvate u potrazi za neprilikama u Jotunheimu. Primjerice, ubio je moćnog Geirroda, uhvativši grumen rastopljenog željeza koji je div bacio na njega i bacivši ga natrag takvom snagom da je prošao ne samo kroz Geirroda, nego i kroz stup iza kojega se skrivao, pa još i dalje, kroz vanjski zid kuće. Ipak, njegovi odnosi prema rasi divova nisu bili uvijek neprijateljski. Čak je imao i dva sina sa ženom divom, Jarnsaxom od Željeznog noža, a proreknuto je da će njih dvojica preživjeti Ragnarok i nasljediti čekić Mjollnir u novom dobu koje će uslijediti.

U stvarnom svijetu Thor je bio povezivan s prirodnim uvjetima, a prije svega s olujama; za grmljavinu se govorilo da je to buka njegove kočije dok prolazi nebom. Putnici su zazivali njegovu zaštitu kad god bi krenuli na putovanja, a svaki put kada bi sijevnulo, ljudi bi se prisjetili njegove moći. Možda zbog toga što je bio povezan s putnicima, kult Thora obuhvatio je cijeli vikinški svijet. Prema svjedočenjima toponima i osobnih imena, on je bio najpopularniji među bogovima; ne manje od četvrtine ukupne populacije Islanda u vikinškim vremenima imalo je imena u kojima se nalazila riječ Thor. Predsjedao je Althingom, godišnjom skupštinom na Islandu, koja je započinjala s radom na njegov dan, četvrtak (Thursday) – ondje, ali i na drugim mjestima u Skandinaviji, zakletve su se izricale nad njegovim prstenom. U hramu u Uppsali, njegova se statua nalazi na središnjoj poziciji, između Odina i Frey, a kada je kršćanski misionar pokušao uništiti tu postavu, platio je za to glavom. Odin je bio bog sjevernjačke aristokracije, ali za većinu populacije – zemljoradnike, obrtnike i slične ljude – Thor je bio vrhovni vladar i lik kojem su se obraćali za pomoć kad god bi zaprijetila opasnost.

Thorov čekić (Mjölnir)

Thorov čekić Mjollnir jedno je od šest blaga koje su bogovima izradili patuljci, majstori obrtnici vikinškog svijeta. Ostala blaga bila su Odinovo koplje Gungnir, koje nije promašivalo metu, i njegov samoobnavljajući prsten Draupnir; te kao darovi za Freya, divlja svinja sa zlatnom grivom i čekinjama, te veličanstveni brod koji je mogao jedriti i kopnom i morem, a mogao se presložiti na veličinu džepnog rupčića. Međutim, klan Aesir smatrao je čekić najvećim od svih darova zbog njegove vrijednosti, ali i zbog toga što je predstavljao moćno oružje protiv neprijatelja – ne samo da bi zdrobio sve po čemu bi udario, nego bi se svaki puta čarolijom vratio Thoru u ruku svaki put kada bi ga on bacio. Za njegove štovatelje, smanjeni oblik čekića je postao popularnom amajlijom. Amajlije u obliku čekića ljudi su povezivali s ulogom Thora kao boga oluja; u mitovima se Mjollnir ponekada poistovjećuje s gromovima za koje se smatralo da ih baca Thor, a neki znanstvenici povezali su ime s ruskom riječju molnija, što znači ”munja”.