Skandinavija je najveći europski poluotok, jezgra Sjeverne Europe i planinski kraj. Na istoku je Baltički štit (prostor Finske), izrazito nizinski kraj u kojem je očuvano izuzetno mnogo jezera. Usprkos visokoj geografskoj širini (Oslo i Stockholm imaju istu širinu kao i južni dijelovi Aljaske u Americi), klimu karakteriziraju blaže godišnje temperaturne razlike, zbog blagotvornog utjecaja tople Golfske struje uz zapadnu i sjevernu obalu Norveške, gdje se more nikada ne zaleđuje. Istočni i središnji dijelovi Skandinavije i Finske izloženi su oštrim utjecajima kontinentalne klime iz otvorenih područja sjevernog ruskog prostora, pa su zime duže, snijeg se dulje zadržava, a mnoge luke Baltičkog mora ostaju zaleđene po tri mjeseca. Subpolarna Laponija je suh i veoma hladan kraj, bez ljeta.
Klima Sjeverne Europe jasno se odražava u zonalnosti njezine vegetacije. Tundra je ograničena na uzak obalni sjeverni pojas, ali na visoravnima skandinavskog gorja seže i dublje na jug. Šume pokrivaju ogromne površine Skandinavije i Finske (56%). Najveći dio Skandinavije leži u crnogoričnom pojasu koji južnije prelazi u mješovite šume, a na klimatski povoljnijim područjima i u čistu bjelogoricu. U Finskoj prevladavaju mješovite šume. U izgledu reljefa velike je tragove ostavilo posljednje ledeno doba kada je Sjeverna Europa bila u središtu zaleđenja. Kod povlačenja ledenih masa na sjever, za vrijeme otopljenja, ledenjaci su ostavili brojne tragove u obliku mnogih jezera, morenskih nanosa, valovitih visoravni i glacijalnih udolina koje su izdizanjem morske razine (otapanje velikih ledenih površina na sjevernoj hemisferi) potopljene, čime su stvoreni poznati dugi, uski i strmi zaljevi – fjordovi.
Stanovništvo Sjeverne Europe sastoji se od: Germani (Danci, Šveđani, Norvežani i Islanđani) su najbrojniji, Finci pripadaju ugro-finskoj skupini, Litvanci, Latvijci, Estonci, a Laponci (30 000) su najstarije stanovništvo, koje živi na dalekom sjeveru, uglavnom od lova. Razmještaj stanovništva u skladu je s prirodnim uvjetima; ogromna većina živi u južnim i primorskim krajevima, gdje se nalaze gotovo svi važniji gradovi i gdje gustoća naseljenosti mjestimice prelazi 50 st/km2. Izvore prirodnih bogatstava zemalja Sjeverne Europe, osim raširenih šuma, predstavljaju rudnici željeza, obilje vodene snage i ribom bogata mora. Svaka je zemlja razvila specifične privredne grane, ali im je zajednička karakteristika visoka produktivnost i određene socijalne tendencije
