Helsinki je moderan europski grad kulture koji je poznat osobito po dizajnu i visokoj tehnologiji. Helsinki je metropola džepnog formata koja je idealna za posjetitelje!
Helsinki (puni finski naziv: Helsingin kaupunki; švedski: Helsingfors) je glavni i najveći grad u Finskoj. Nalazi se u regiji Uusimaa, koji se nalazi u južnoj Finskoj, na obali zaljeva Finske, rukavac Baltičkog mora. Helsinki ima 588.941 stanovnika, što ga čini daleko najviše naseljenoj od svih općina u Finskoj.
Područje grada Helsinkija obuhvaća grad Helsinki i još tri grada: Espoo, Vantaa i Kauniainen, koji je enklava unutar grada Espooa.
Helsinki je Finski glavni politički, obrazovni, financijski, kulturni i istraživačkog centar, kao i jedan glavnih gradova sjeverne Europe. 2009. godine, Helsinki je izabran za kapital svjetskog dizajna za 2012 godinu od strane Međunarodnog vijeća društava za industrijski dizajn, usko pobijedivši Eindhoven za taj naslov.
Helsinki je najljepši ljeti kad su dani dugi, a nebo vedro i plavo. Dolazak proljeća 1. svibnja obilježava se na jedinstven način, bučnim i neobuzdanim slavljem, a najomiljeniji je ljetni praznik Ivanje (Juhannus). Tipični su ukras Juhannusa grančice breze, ali i kresovi. To je i dan finske zastave.
Ulice Helsinkija su mladalački živahne, naročito za kratkog ljetnog perioda. Tada njegovi stanovnici u velikom broju izlaze u šetaju bulevarima i druže se na terasama brojnih kafea i restorana. Noću se tempo života pojačava: tu je veliki izbor pabova i klubova, besplatnih rock-koncerata na otvorenom, te impresivan broj različitih zabavnih događaja. Mnoga mjesta za izlazak u svojoj ponudi imaju veoma ukusna i raznovrsna jela. Hrana nije jeftina, ali je zato izbor velik – od nacionalnih restorana do fast food grilova.
Povijest Helsinkija
Helsinki je 1550. godine osnovao kralj Gustav Vasa od Švedske, kojoj je Finska pripadala dugi niz stoljeća. Želeći osnovati grad koji bi u svakom pogledu mogao parirati trgovačkom gradu Talinu, današnjoj prijestolnici Estonije, švedski kralj je 12. 6. 1550. izdao naredbu građanima Rauma, Ulvila, Porvooa i Tammisaarija da presele u Helsinki, te se taj dan smatra zvaničnim datumom osnivanja grada. Budući da se, uprkos kraljevim naredbama, srednjevjekovna tradicija trgovanja sporo mijenjala, grad je bilježio spori rast. U vrijeme ratova u Rusiji, Baltičkim zemljama i u Njemačkoj, Helsinki postaje vojno-strateško sjedište, a u zimskom periodu pristanište za brodove. Rastuća moć Rusije u XVIII vijeku i osnivanje novog ruskog glavnog grada, St. Petersburga, 1703., nedaleko od fi nske granice, umnogome su utjecali na rast i budućnost finskog glavnog grada. Rusija je okupirala Helsinki u razdoblju između 1713- 21., te ponovno 1742., a tada je Švedska počela gubiti status supersile. Nakon što je izgubila rat, Švedska je utrvđivanje grada Helsinkija smatrala prioritetnim, strateškim zadatkom. Godine 1784. počinje izgradnja monumentalne morske utvrde Suomenlinna, uz samo more, a ovom graditeljskom fenomenu istoričari su dali ime “Sjeverni Gibraltar”. Utvrda Suomenlinna označila je prekretnicu u povijesti Helsinkija, čime za ovaj grad počinje razdoblje prosperiteta.
Geografija
Helsinki se nalazi na jugu Finske, na obali Finskog zaljeva koji je dio Baltičkog mora. Smješten je na izrazito razvedenoj obali s više poluotoka i zaljeva koji ulaze duboko u grad, a ispred grada se nalazi mnogo manjih otoka. Klima je snježno-šumska. Zbog utjecaja Baltičkog mora zimske temperature nisu pretjerano niske. Količina padalina nije velika, više padalina padne ljeti.
Helsinki je s okolnim gradovima (Espoo, Vantaa) povezan u konurbaciju (sustav gradova koji su povezani u jednu cjelinu, ali svaki ima svoju samostalnost). Konurbacija Veliki Helsinki čini najveći urbani sustav i najveću koncentraciju naseljenosti u izrazito rijetko naseljenoj Finskoj. U ovom prostoru živi preko petine stanovništva Finske.
Helsinki je značajno prometno čvorište iz kojeg kreću prometnice prema ostalim dijelovima Finske. Značajna je pomorska veza s Tallinnom u Estoniji koji se nalazi na suprotnoj obali Finskog zaljeva.
www.visithelsinki.fi
• ŠTO VIDJETI •
Temppeliaukio – podzemna crkva isklesana u živoj stijeni, nalazi se u samom srcu Helsinkija.
Kiasma i Ateneum – dva glavna muzeja umjetnosti u Finskoj
Utvrda Suomenlinna – ‘finska utvrda’ je naseljena pomorska utvrda koja se proteže na šest otoka (Kustaanmiekka, Susisaari, Iso-Mustasaari, Pikku-Mustasaari, Länsi-Mustasaari i Långören) u Baltičkom moru, koji su danas dio Helsinkija.
Katedrala – to je mjesto velikih državnih i sveučilišnih događanja, dok se izložbe i koncerti održavaju u kripti
Serena Water Park – najveći zabavni park s tropskom vodom u nordijskim zemljama
Tuusulanjärvi – jezero Tuusula s okolicom je jedinstvena regija bogata finskom povijesti kulture i moderne kulture,udaljena tek 30 km od područja glavnog grada. Uživajte u ležernoj vožnji po Tuusulanjärviu, jezeru gdje je nekad živio Jean Sibelius, poznati finski skladatelj.
Stari parni vlak – posjetite dražesni Porvoo vožnjicom starom lokomotivom na paru.
Pivske terase – uživajte na ljetnom suncu na jednoj od mmogih izvrsnih pivskih terasa u Helsinkiju
• KADA PUTOVATI •
Finska je zemlja Djeda Mraza. Posjetite li Helsinki zimi, ne propustite posjetiti Rovaniemi i dom Djeda Mraza.
Osim idealne temperature, ima još nekoliko razloga da posjetite Helsinki po ljeti – jeftinije karte letova, pregršt aktivnosti na otvorenom, pogotovo na vodi, jer je Finska poznata kao ‘zemlja 1000 jezera’. Zapravo ih ima 187888, od čega 60000 velikih. Izvrsna hrana i svježa riba, iskustvo ponoćnog sunca te još puno toga što će prevazići vaša očekivanja.
• KAKO STIĆI •
VLAKOM – Finski vlakovi su čisti i učinkoviti, a tu su prikladne međunarodne veze sa St. Petersburgom i Moskvom u Rusiji. U Helsinki vlakovi stižu i polaze sa Rautatientori (‘Željezničkog Trga’), nalazi se na ulici Kaivokatu, pored Mannerheimintie.
AVIONOM – U Helsinki se može lako stići avionom. Postoje stotine letova u i iz svih dijelova svijeta. Helsinki Vantaa – Internacionalni Aerodrom (LAX) je oko 20 kilometara sjeverozapadno od centra grada.
BRODOM – Postoji nekoliko trajektnih linija nekoliko različitih tvrtki iz Tallinna, Estonija, svaki dan. Postoje također veze iz Njemačke i dva broda svakodnevno od Stockholma do Helsinkija – jedan je Tallink Silja i drugi Viking Line. Trajekti iz Stockholma stižu u sami centar grada, pješačka udaljenost od tržnice i predsjedničkog dvorca.
