Tamnozeleni pokrivač šuma bora i smreke dominira švedskim krajobrazom, što ne čudi jer je više od 23.000.000 hektara u Švedskoj pokriveno šumom. To je više od polovice ukupne površine Švedske što Švedsku čini jednom od najbogatijih zemalja šumskim površinama na svijetu ako se uzme u obzir broj stanovnika. Svake godine šuma naraste za 100 milijuna kubika od čega se sruši oko 80%, što znači da se volumen šume povećava iz godine u godinu.
51% šume u vlasništvu je privatnih vlasnika šuma tako da oko 350 000 Šveđana posjeduje šume. Najčešće vrste drveća su bor i smreka. Šume bukve, jasena, hrasta i brijestova pokrivaju manje od jedan posto Švedske.
Sve šume u Švedskoj mogu se definirati kao uzgajane šume, što znači šume koje se obrađuju i kojima se gospodari. Samo najsjevernija planinska područja imaju područja prašume, područja koja nisu bila obrađivana poljoprivredom ili uzgojem šuma. Te se nazivaju prirodne šume.
Od šume koja se ubere u Švedskoj, oko 45 posto ide u pilane, 45 posto u industriju celuloze, a 10 posto postaje ogrjev, stupovi i slično. Šumska sirovina može se naći u bogatstvu proizvoda koje obično ne bismo povezali s drvom, kao što su krpe za suđe, odjeća, gorivo i lijekovi.
U Švedskoj postoji gotovo 4.000 prirodnih rezervata, što je najbolji način da se zaštite šume i prirodna raznolikost. Oni čine oko 85 posto sve površine u Švedskoj koja je zaštićena Zakonom o okolišu.
Već 1909. Švedska je uspostavila svojih prvih devet nacionalnih parkova, koji su ujedno bili i prvi u Europi. Sada, nešto više od 100 godina kasnije, ima ih 30. Mnogi nacionalni parkovi imaju centre za posjetitelje i lagane pješačke staze.